10 razloga zašto posjetiti Rim

Glavni grad Italije i južnotalijanske regije Lazio, grad bogate povijesti poznat i pod imenom Vječni grad. Rim je centar bogate antičke kulture, od koje je ostalo mnogo spomenika do današnjih dana, a jedan od najvećih je svakako Koloseum.

Piazza Navona

rim-piazzanavona-foto-andrejamilas.jpg

Želite li osjetiti bilo grada, otkucaje srca Rimljana svih starosnih skupina i turista iz cijelog svijeta, trebali biste jednu ljetnu večer provesti na trgu Piazza Navona. Na trgu nastupaju karikaturisti, gutači plamena, pantomimičari te glumci zabavljači.

Najljepši trg u gradu na kojem se najbolje može uživati u životu Rima dok crvenkasto večernje svjetlo obasjava okolne palače. Usred nježnih žutih i crvenih nijansi kao da lebdi obelisk iznad Berninijeve fontane četiriju rijeka – Fontana dei fiumi.

 

 

Fontana di Trevi

rome_dreamstime_m_40159862.jpg

 

Fontana visoka 26 metara i široka 20 metara, nalik na pročelje kakve palače, dovršena je tek 1762.

U sredini barokne skupine bog mora Ocean upravlja jednim divljim i jednim mirnim konjem koje vode Tritoni. Voda pada preko kamene obale i ulijeva se u more. Voda koja neprestano teče smatra se simbolom životne snage Vječnoga grada.

Fontanu je proslavio Fellinijev film La Dolce Vita u kojem se Anita Ekberg kupa u njoj pred očima Marcella Mastroiannija. Do danas još postoji legenda da posjetitelji moraju baciti (desnom rukom preko lijevog ramena) novčić u vodu da bi se vratili u Rim.

 

Španjolske stube

rim-piazzadispagnia-foto-andrejamilas1.jpg

 

Ni na kojem drugom mjestu u Rimu čovjek ne bi radije sjedio nego na ovim slavnim stubama.

One su omiljeno sastajalište: umjetnici, mladi ljudi s naprtnjačama, hodočasnici i turističke skupine promatraju šaroliku gužvu i lijepe žene koje kupuju na Piazza di Spagna punoj otmjenih butika.

 

 

 

 

 

 

Colosseo

rim-colosseo-foto-andrejamilas1.jpg

 

Najveći amfiteatar Rima i antike, te najveće kazalište uopće. Anfiteatrum Flavium kako se službeno naziva, otvoren je za 50 000 gledatelja, nakon čega je uslijedilo sto dana igara. Brončani križ podsjeća na mučenike koji su tamo umirali, a svake godine na Veliki petak papa predvodi Via Crucis (Križni put). Danas se tamo obavljaju iskapanja koja su otkrila neobična dizala od životinjskih kaveza do arene.

 

 

 

 

 

 

Vatikan

rim-foto-andrejamilas1.jpg

 

Vjera i umjetnost nigdje nisu tako usko povezane kao u Vatikanu u čijem se središtu nalazi Bazilika sv. Petra.  Papa, vrhovni poglavar Katoličke crkve, još i danas vlada kao apsolutni monarh najmanje države na svijetu. Vatikan je država kao i svaka druga: ima svoju poštu, čije marke priželjkuju mnogi sakupljači maraka, svoje dnevne novine, svoju radio postaju, svoj pravosudni sustav, svoj željeznički kolodvor i svoju vojsku – koja se zaista sastoji samo od katoličkih pripadnika Švicarske garde. Dijelove te male države može se razgledati u okviru posjeta Vatikanskim muzejima, jednoj od najvećih i najznačajnijih umjetničkih zbirki na svijetu.

Piazza San Pietro - Kao zagrljaj majke Crkve djeluju kolonade ovoga trga na vjernike iz cijeloga svijeta koji na Uskrs slušaju papin blagoslov „Urbi et Orbi“.

 

 

Sikstinska kapela

 

Sikstinska kapela je u izvornom značenju papinska kućna kapela u sklopu Vatikanske palače u Rimu. Izgradio ju je arhitekt Giovani de' Dolci između 1475. i 1483. godine po nalogu Siksta IV. koji je zahtijevao da to zdanje bude svedeno na najbitniji arhitektonski oblik, zatvoreno i gotovo nepristupačno izvana, takoreći utvrđeno.

Kapelu svakog dana posjeti oko 10.000 do 15.000 ljudi. Ulaz u Muzej Vatikana i Sikstinsku kapelu stoji 16 eura, što Vatikanu donosi ukupan godišnji prihod od oko 80 milijuna eura. Sikstinska kapela je najpoznatija po Michelangelovim freskama. Freske u kapeli prekrivaju 1.110 kvadratnih metara, što je oko šestine nogometnog terena. Michelangelov prikaz Boga, kao krupne ljudske prilike sa dugom bijelom kosom i bradom, prvi je takav prikaz. Na većini ranijih slika Bog se prikazuje samo kao ruka koja se spušta s neba.

Izbor novog pape je u kapeli prvi put održan 1482, a od 1870. održava se isključivo u njoj. Kada svi kardinali uđu, ostali se izbacuju, s riječima “extra omnes” - svi napolje. Nakon toga, vrata kapele se zaključavaju. Odatle i ime skupa, konlakava: (zatvoreni) "cum clave", tj "pod ključem".

 

 

Pantheon

Ovaj veličanstveni hram ostao je do danas najljepši svjedok antičke umjetnosti gradnje u Rimu. Šesnaest stupova nosi predvorje kroz koje se kroz originalna brončana vrata ulazi u veličanstvenu unutrašnjost. Možemo zamisliti kako je car Hadrijan po završetku gradnje hrama, 125. godine, stajao u ovoj savršenoj i skladnoj građevini te gledao kroz još i danas najveću kupolu na svijetu, promjera 43,3 metara (Michelangelova kupola Bazilike sv. Petra ima promjer 42,56 metara). Usred te raskoši Raffaello je našao svoje posljednje počivalište (treća edikula lijevo).

Katakombe

 

Rimski zakoni zabranjivali su sahranjivanje mrtvaca unutar gradskih zidina. Stoga su stanovnici svoje umrle rođake sahranjivali uz glavnu cestu koja je vodila izvan grada. Grobovi su u pravilu zatvarani opekama. Te ploče i zidovi ukrašavani su natpisima, freskama i simbolima. U katakombama su sahranjivani i mučenici iz vremena ranog kršćanstva, a na njihovim grobovima vjernici su molili pomoć i održavali bogoslužja. Tako je nastala legenda da su se kršćani skrivali u podzemnim hodnicima i tamo prinosili krvne žrtve.

Moda

 

Glede odjeće i antikviteta, talijanski glavni grad je jedno od najboljih mjesta na svijetu. Dizajnerske butike velikih modnih kreatora pronaći ćete u Via Condotti, no sporedne ulice Via Borgogna, Via Frattina, Via Bocca di Leone i Piazza di Spagna ni u čemu ne zaostaju. Morate prošetati ulicom Condotti pa makar i nemate dovoljno novca za kupnju Gucci torbice ili Armanijeve male crne haljinice.

Jeftinije modele pronaći ćete u Via del Corso, osobito tijekom rasprodajau siječnju/veljači i lipnju/srpnju. Većina trgovina otvorena je od 9/9:30 do 13/13:30 te od 15:30/16 do 19:30/20 sati. Zimi je većina trgovina ponedjeljkom prije podne zatvorena.

Gastronomija & Izlasci

 

Svi Rimljani u slobodno vrijeme najradije odlaze nekamo jesti i to najčešće s prijateljima ili s cijelom obitelji. Najradije jedu all'aria aperta - na otvorenom. Tad satima jedu od predjela (antipasto), preko primi piatti, i secondi piatti, s contorno do deserta - dolci. Nije važno sjedi li se u trattoriji, osteriji, restoranu ili pizzeriji - razlike više gotovo da i ne postoje.

Rimljani zapravo jedu u podne i navečer, doručak je vrlo jednostavan -  espresso ili capuccino u prolazu, uz njih pecivo (cornetto ili brioche) i trkom na posao. Ako ogladne prije ručka, na svakom uglu su u ponudi tramezzini, pizzette, tjestenine ili ponešto slatko. To je tako zvani fast food all'italiana.

Kada dođe večer, vidjeti i biti viđen, moto je rimskoga grada na najljepšim mjestima u središtu grada: Piazza Navona, Piazza Rotonda, Piazza di Spagna, Campo de Fiori, Piazza Santa Maria in Travestere.

 

izvor : relaxino.com

Komentari

Za objavu komentara morate biti prijavljeni.

Jeste li uživali u ovom članku? Budite informisani pridružujući se našem biltenu!

Povezano
Autor:
Najpopularnije
окт 20, 2020, 8:25 по подне - Mostar28
окт 21, 2020, 1:03 по подне - Boris M.