Bračni par Delić iz Austrije: Finansijska snaga srednje klase odskočna daska za ekonomski oporavak

Austrija ima snage, ali i resurse da iz kovid krize izađe kao pobjednik. U postupanju i pozitivnom stavu Austrijanaca vidna je volja, iza koje stoji njihova sigurnost u stabilnost sistema – kaže za podgoričku  Pobjedu bračni par Delić - Anabela i Mevludin.

Njih dvoje u Austriju su stigli iz Bosne i Hercegovine. I jedno i drugo devedesetih godina prošlog vijeka, tokom krvavog raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Anabela je ekonomska psihološkinja i šefica oprativnog sektora „Mekdonaldsa“, dok je Mevludin biohemijski analitičar u bečkoj bolnici „Heitzing“.

Mjere

- Zalihe najbitnijih privrednih subjekata, bankarske rezerve, kao i ekonomska snaga austrijskog srednjeg sloja mogle bi biti odskočna daska za ekonomski oporavak Austrije, koja je prva u Evropi napravila značajne iskorake ka privrednom otvaranju – kaže naša sagovornica.

Austrijanci u ovom trenutku, dodaje, strahuju od linearnog, a priželjkuju eksponencijalni rast od oko 70-80 odsto.

Prvi sektor koji je u Austriji dobio odobrenje (27. marta) da krene u postepenu normalizaciju je, dodaje Anabela, građevinski, nakon čega su počeli da rade i uslužni i trgovinski objekti, najprije oni malih površina, a očekuje se povratak đaka u školske klupe, uz preciznu dinamiku i detaljno osmišljen plan.

Naša sagovornica uvjerena je da je Austrija iz kovid krize izašla bez teških posljedica zahvaljujući „optimalno izabranom momentu za primjenu mjera (lockdown), ali i podršci koju je ovakvoj odluci zdravstvenih vlasti“ pružila država ekonomskim mjerama.

Čitav ovaj proces, dodaje ona, bio je praćen u prvim danima, početkom marta, vanrednim zasijedanjima parlamenta, čak i vikendom. U parlamentu su, kaže, bile izglasane i propratne mjere ,,koje su i omogućile gašenje privrede i zaustavljanje životnih tokova u Austriji“.

- Sve je pokrenuto jasnim stavom ministra Gernota Blimela - sve što treba i koliko god bude trebalo biće finansirano. Bez ograničenja. Apsolutna odriješenost. Mi to možemo i moramo uraditi i po cijenu deficita. Ta rečenica bila je veoma bitna i sad, da bi se minimizirali strahovi kod ljudi – ističe Anabela Delić.

Prvobitna podrška od pet milijardi je, kako kaže naša sagovornica, veoma brzo povećana na 33 i sad je dosegla iznos od oko 50 milijardi eura.

Ističe da su ekonomske mjere bile nekoliko puta mijenjane u brzim procedurama.

– Osnovna mjera prema zaposlenima je bila sufinansiranje troškova za radnike. Poslodavac ima mogućnost da prijavi radnika na takozvani „kurzarbeit“ - to znači da 10 odsto troškova snosi poslodavac, a 90 odsto država Austrija (odnosno biro za zapošljavanje). Tako prijavljen radnik sada ne radi ili radi samo 10 odsto svog radnog vremena, ali dobija neto platu u visini od 85 – 90 odsto svoje plate prije pandemije, odnosno prije 16. marta kada su na snagu stupile mjere u Austriji - objašnjava naša sagovornica.

Austrijske vlasti su se trudile od početka da nađu model da se zaustavi proces otpuštanja radnika, u čemu se, kako kaže Anabela, u velikoj mjeri i uspjelo, ,,iako je procenat nezaposlenosti u prvim sedmicama rastao dnevno“.

– Od 4,4 posto u martu stigli smo do 12,2 procenata početkom aprila. Oko 570.000 ljudi se sada vode kao nezaposleni. Ali taj će broj ubrzano varirati narednih mjeseci. Svi se nadamo da će se broj kretati prema dolje – kaže Delić.

Pomoć

Pomoć i podrška ugroženima, od pojedinaca do privrede, u Austriji su, priča Anabela, sveobuhvatni. Od ustupanja fondova za hitnu pomoć, do odgađanja plaćanja dažbina ili oslobađanja od njih, do raznih vidova kreditiranja i stimulacija za privredu.

– Iskreirana je u međuvremenu cijela mreža sa finansijskim zaštitnim instrumentima – ističe ona.

Svakako, uslov za pokretanje radnih aktivnosti, kao i u drugim zemljama, je obavezna primjena zaštitnih mjera u toku radnog procesa – od nošenja maski, držanja distance, do poštovanja svih higijenskih preporuka.

– Paralelno sa odobrenjem da se može početi sa radom u građevinskom sektoru, većeg obima, uvedeno je pravilo obaveze nošenja maski u gradskom saobraćaju, kao i u samoposlugama – priča naša sagovornica.

U manjim prodavnicama mogu boraviti dvije do tri osobe, uz zaposlene.

Veliki trgovinski prostori su, kako objašnjava, posljednji po planu otvaranja, kao što su veliki šop centri, trgovine namještaja i zabavni centri. U sklopu njih su, kako kaže, često i različite djelatnosti od teretana do restorana. Za njih se, precizira, još kreiraju pravila za rad u novim uslovima.

– Veliko je pitanje kako dovesti do skladnog funkcionisanja rada u restoranima sa mjerama zaštite. Distance u restoranima i kuhinji. Ukidanje svakog drugog mjesta, razmicanje stolova - dvoje po stolu, pleksiglas između stolova dovode do pitanja ko će poželjeti da ide u takve restorane – kaže Anabela.

Škole

U škole u Austriji prvi su se vratili maturanti. Juče. Oni, kaže naša sagovornica, moraju krajem maja da polažu mature, što je u Austriji uslov za upisivanje na fakultet.

– Od 15. maja startuju najmlađi, odnosno školarci od 7 do 14 godina. Oni će ići u školu u etapama. Razredi će biti podijeljeni u dva tima – A i B. Tim A ide prve sedmice u školu od ponedjeljka do srijede, tim B ide u četvrtak i petak, sljedeće sedmice obrnuto. Đaci od 14 do 18 godina kreću u školu 29. maja – priča ona.

Sistem ocjenjivanja će, kako je najavljeno, dodaje Anabela, biti baziran na ocjenama sa polugodišta, ali i sa rezultatima za vrijeme „home shoolinga“ i, naravno, rezultata u nastavi nakon povratka u školske klupe.

– Generacija maturanata je u najvećem problemu, pripreme za zahtjevnu maturu su već u toku, a većina njih ne želi da im se gleda kroz prste i da na taj način dobiju titulu „korona generacije“ – navodi Delić.

Zdravstvo

Austrijsko zdravstvo uspjelo je, priča Mevludin Delić, da u periodu epidemije „iščekića pandemijsku razvojnu liniju“.

– Zahvaljujući optimalno izabranom trenutku za „lok down“, iako je bilo propusta u Tirolu, (ovaj put po lošem najpoznatiji Ischgl gdje se čekalo do krajnjeg trenutka sa zatvaranjem turističkih kapaciteta), nije se došlo do prelaska crvene linije opterećenosti zdravstvenog sistema – navodi naš sagovornik, napominjući da je stalno insistirano na tome da je bitno postići da se prati linija dupliranja oboljenja po danu.

Korišćeni su kapaciteti državnog i privatnog zdravstvenog sektora, a obezbijeđeni su i veliki rezervni smještajni kapaciteti, kao i značajni kapaciteti intenzivne njege.

– Sve brže od ovoga bi preopteretilo kapacitete i povećalo smrtnost. Zahvaljujući ovome mogli smo da podnesemo uduplavanje oboljelih u roku od 5-6 dana – ističe Delić.

On naglašava i angažovanje i širenje službe Notarzt (Služba za spašavanje u hitnim situacijama) čiji službenici su, „u samom početku pandemije u Austriji išli po kućama i stanovima mogućih kovid oboljelih pacijenata“.

– Sve je pratila veoma vidljiva kampanja da se ostaje kući i pri simptomima i sumnji da se zovu za to predviđene službe. Ujedno je i sugerisano da se ne ide u bolnice ako se sumnja na kovid-19. Bolnice su na taj način bile pošteđene navale i moguće je bilo obavljati aktivnosti i na drugim težištima. U bolnice se može ući sa propusnicom za djelatnike kroz poseban koridor. Na ulaze u bolnice su postavljeni trijažni kontejneri za potencijalne pacijente, prije nego uđu u bolnicu. Svi ostali ulazi su zatvoreni. Posjete su dozvoljene samo na porodilištima i onkološkim odjeljenjima – objašnjava naš sagovornik.

Uvjeren je da upravo zahvaljujući ovakvoj organizaciji nijednog trenutka austrijski zdravstveni sistem nije se približio nepovoljnom scenariju i uvijek se raspolagalo sa dovoljno mjesta na intenzivnim odjeljenjima.

U austrijskoj javnosti, kako navodi Mevludin, kao i globalno ,,zavrzlama je nastala oko priče u vezi sa testiranjem, a problem je kao i globalno gledano uslovila proizvodnja i distribucija kitova za testiranje, koji su svima trebali, kao i upitanost u vezi različitih vidova testiranja kad, što i zašto“.

Osnovni test koji je primjenjivan je PCR test, ,,Polymerza Chain Rection test“.

Broj testiranja, ,,prvenstveno na PCR metodu“, ističe naš sagovornik, raste svakim danom, ali je ,,opet ovisan od stanja na tržištu“.

– Redovne su kontrole osoblja koje je u direktnom kontaktu sa kovid oboljelim osobama, 2-3 puta sedmično. Problem je da dokazivost virusa varira sa testovima... Negdje je 24 sata, negdje i 48 sati. Varira i od jačine infekcije... Ako je neko bio u intenzivnom kontaktu i u samom početku inficiran sa većom dozom virusa, onda je i dokazivost brza i jasnija. Dok kod blage infekcione količine je potrebno vrijeme za multiplikaciju virusa da bi se moglo preuzeti brisom za potrebe analiziranja. PCR metoda je veoma senzibilna i dovoljne su minimalne doze virusa u grlu i nosu – ističe Delić.

U Austriji tri uzastopna PCR negativna nalaza potvrda su da je pacijent negativan.

Prema njegovim riječima, virus je dokaziv u nosnoj duplji, ali ne kod svakog, čak i do 30-ak dana, a postoje i slučajevi ponovnih pozitivnih nalaza kod osoba koje su ozdravile.

– Izgledno je da nije u pitanju ponovna superinfekcija, već kao neka vrsta recidiva, pozitivan test da nastaje od tragova RNA u tijelu rekonvalescenta – objašnjava on.

Vjeruje i da ljeto i topli, sunčani dani ne pogoduju virusu.

– Zbog većeg broja sunčanih sati i UV zraka koji dekontaminacijski djeluju na viruse. Moguće je i da će sam virus otupiti, izgubiti snagu – zaključuje Delić. I. KRUNIĆ

Kilometarske kolone ispred „Mekdonaldsa“

Anabela Delić priča da je u Austriji, pošto su otvoreni restorani ,,Mekdonalds“ bili kilometarski redovi.

– Krenuli smo sa radom, prvo u driv-u i to je izazvalo do sada nezapamćene višekilometarske gužve. Veoma interesantna pojava. Gužve su nezamislive, a motivi uglavnom veoma smiješni. Svakako jak signal za privredu, jer se očituje jaka želja potrošača da se pokrene finansijski krvotok – navodi naš sagovornica iz Beča.

Rad od kuće

Izvjesno je, ističe Anabela Delić, da će u perspektivi i nakon završetka pandemije, u Austriji rada od kuće biti više. Ovaj model rada se, dodaje, pokazao produktivniji.

– Svi s kojima sam u komunikaciji koji imaju home office izvještavaju o većoj efikasnosti i cjelodnevnom radu. Sindikati i vlast pokušavaju da zakonski uokvire pitanje rada od kuće – kazala je Delić.

Komentari

Za objavu komentara morate biti prijavljeni.

Jeste li uživali u ovom članku? Budite informisani pridružujući se našem biltenu!

Povezano
нов 28, 2020, 5:32 по подне - вук
нов 26, 2020, 1:07 по подне - Suza
нов 26, 2020, 12:52 по подне - djnoctiis