Grad na dva kontinenta

Istanbul, grad na dva kontinenta, odličan spoj istoka (Azije) i zapada (Evrope), poznat je po mnogobrojnim turističkim atrakcijama. To je grad gdje se mogu vidjeti razne kulture i religije, grad sa mnogo džamija, sinagoga i crkvi. Historijsko središte Istanbula upisano je u svjetsku baštinu UNESCO-a, a sastoji  se od: Arheološkog parka na vrhu "Zlatnog roga" gdje se između ostalog nalaze: Aja Sofija, Plava džamija i Topkapi palata; Četvrti Sulejmanije; Četvrti Zeyrek i Područja bedema. 

Jedan od najvećih poklona sultana Ahmeda Istanbulu, bila je Plava džamija. Sultan Ahmed  je po dolasku na prijestolje 1603. godine imao 13 godina, a gradnju džamije naredio je sa navršenih 19. Nažalost, umro je godinu dana prije završetka izgradnje sa 27 godina. DŽAMIJA SULTANA AHMEDA izazvala je bijes širom muslimanskog svijeta, jer je imala šest minareta kao i džamija Harem u Meki. Sedmi minaret je poklonjen Meki, da bi se zaustavilo neslaganje. Plava džamija je naziv dobila zbog činjenice da su unutrašnji zidovi od ručno obojenih plavih pločica. Najstarije pločice oslikane su motivima cvijeća. Unutrašnjost džamije osvjetljavaju sunčeve zrake koje ulaze kroz 260 prozora. Iznad vrata na zapadnom ulazu se nalazi teški metalni lanac koji je tu stajao kako bi sultan, koji je jedini mogao da koristi taj ulaz, jašući na konju, morao sagnuti glavu pri ulasku. Ovaj simbolični lanac je osiguravao poniznost vladara u božjoj blizini. Plava džamija je jedno od najljepših dostignuća osmanske arhitekture. 

blue-mosque-mosque-of-sultan-ahmet_3861308610.jpg

Šetnjom od Plave džamije dolazi se preko divnih vrtova, do AJA SOFIJE. Aja Sofija je bila pravoslavna crkva, kasnije carska džamija, a danas je muzej. Hagia Sophia, turska Ayasofya, latinska Sancta Sophia, koja se naziva i Crkva Svete Mudrosti ili Crkva Božanske Mudrosti, katedrala sagrađena u Carigradu pod vodstvom Vizantijskog cara Justinijana, je najvažnija vizantijska građevina i jedan od najvećih svjetskih spomenika. Mehmed II je 1453. naredio da dotadašnja crkva postane džamija, te je s tim u vezi dograđen mirhab okrenut ka Meki i drveni minaret. Sve do kraja 19. vijeka džamija je restaurirana i čuvana. U cilju modernizacije države 1934. Atatürk i turska vlada su izglasali mnoge zakone kojima zabranjuju određene islamske običaje i tada je bivša katedrala i džamija pretvorena u muzej.

Nedaleko od Aja Sofije nalazi se TOPKAPI PALATA koja je bila službena rezidencija sultana. Palata je tada bila mjesto održavanje mnogih državnih događaja i kraljevskih zabava. Izgradnja palate započela je 1459. godine po naredbi sultana Mehmeda II. Na vrhuncu moći Osmanskog carstva palata je bila grad u malom i u njoj je živjelo oko 4000 ljudi. Izgrađena je na velikom platou sa četiri terena i Haremom. Carska vrata vode do prvog dvorišta u kojem su bili uredi i uprava. U drugo dvorište su vodila "Vrata pozdrava" gdje se nalazila carska vijećnica i riznica. "Vrata čednosti" su vodila u treće dvorište u kojemu je bio harem i privatne prostorije sultana, privatna škola. U četvrtom dvorištu koje gleda na Bospor, su bile privatne prostorije za dnevni boravak. Topkapi palata je odličan prikaz islamske umjetnosti, u kojoj se nalaze i vrijedni primjerci carskog namještaja, nakita, porculana, odjeće, oružja kao i alat kojim je izgrađena Džamija Sultana Ahmeda. 

Početkom 19. vijeka sultan se seli iz Topkapi palate u DOLMABAHČE PALATU, koja se nalazi u djelu Istanbula koji se zove Bešiktaš. Tokom 18. vijeka prestavljala je carsku baštu koja je ukrašena brojnim fontanama i cvijećem. Prostor carske bašte zainteresovao je bogate carske službenike da na tom mjestu izgrade mnogo ljetnikovaca i paviljona, pa je shodno tome čitav kompleks dobio status palate. Izgradnju palate naručio je Abdul Medžid I. U izgradnju je uložena četvrtina godišnjeg prihoda od poreza u carstvu, odnosno 35 tona zlata.​ Dolmabahče prestavlja spoj različitih stilova među kojima dominiraju barok, rokoko i neoklasicizam. Dolmabahče palata obuhvata 45.000 kvadratnih metara površine, a sastoji se od 285 soba, 44 hodnika, 6 turskih kupatila (hamama) i 68 toaleta. Šest sultana vladalo je u palati do uspostavljanja Turske republike. Tvorac moderne Turske, Kemal Ataturk, koristio je palatu kao ljetnju rezidenciju i u njoj je proveo svoje posljednje dane. Soba u kojoj je preminuo nalazi se u nekadašnjem ženskom djelu palate i svi satovi u toj sobi pokazuju isto vrijeme, 9:05, trenutak njegove smrti. Pored ženskog djela palate odnosno harema, unutrašnji dio obuhvata sobe za muškarce i prostorije za javni prijem. Navedena dva unutrašnja djela palate, sjeverni i južni, odvaja veliki ceremonijalni hol. U ceremonijalnom holu nalazi se najveći kristalni luster na svijetu, težak 4,5 tona sa 750 lampi i on je poklon kraljice Viktorije. U dvorištu palate nalazi se barokna džamija i sat-kula, a u okviru palate su i Sultanova kapija, Kapija riznice i Kapija Bosfora.

U Istanbulu treba posjetiti i dio grada koji je poznat po glavnom trgu Taksim i glavnoj šetnici İstiklâl Caddesi, dugoj ulici s prodavnicama, kafićima, restoranima, knjižarama, kinima, umjetničkim galerijama i muzejima. Ulica je prepoznatljiva po poznatom crvenom tramvaju. Na kraju İstiklâla se nalazi GALATA TORANJ, koji je nekada služio za praćenje brodova i kao zatvor. To je srednjovjekovni toranj od devet spratova, popularna turistička atrakcija sa prelijepim panoramski pogledom na Istanbul i Bospor. 
 
 
Izvor : B92

Komentari

Za objavu komentara morate biti prijavljeni.

Jeste li uživali u ovom članku? Budite informisani pridružujući se našem biltenu!

Povezano