HRONOLOGIJA - Sve je počelo 17. januara: Kako smo dospjeli u najdublju krizu od Velike depresije

Kada su polovicom januara objavljene prve vijesti o izbijanju koronavirusa u kineskom gradu Wuhanu, niko nije mogao ni zamisliti da će se za samo koji mjesec oko tri milijarde ljudi naći u izolaciji, da će mnoge države ograničiti putovanja, zatvoriti škole, zabraniti javna okupljanja…

Niko nije mogao ni zamisliti da će biti paralizirani mnogi dijelovi privrede, poremećeni nabavni lanci, otkazane na hiljade avionskih letova, a da će svjetska ekonomija uroniti u recesiju, možda i dublju od one za Velike depresije 1930-ih godina.

17. januar – Kineske vlasti objavile su da je zagonetna virusna upala pluća, koja je izbila u gradu Wuhanu u centralnoj pokrajini Hubei, odnijela i drugu žrtvu. Taj virus, koji pripada istoj grupi kao i SARS (teški akutni respiratorni sindrom), prvi put je otkriven mjesec dana prije, a dosad je u Kini zabilježeno 40-ak bolesnika. Ova upala pluća potiče strah od ponovnog pojavljivanja SARS-a koji je 2003. odnio gotovo 800 života u Kini i Hong Kongu.

24. januar – Kina je pojačala mjere za suzbijanje širenja koronavirusa, od kojeg je dosad umrlo 25 ljudi, te je obustavila javni prijevoz u deset gradova u pokrajini Hubei. Željeznička mreža je najvećim dijelom zatvorena, avionski letovi su otkazani, dok su na glavnim cestama formirane kontrolne tačke, pa se oko 56 miliona stanovnika našlo u karantinu.

Slučajevi zaraze pojavili su se i izvan Kine – u Tajvanu, Filipinima, Tajlandu, Japanu, Singapuru, Južnoj Koreji, a potvrđen je i prvi slučaj u SAD-u.

25. januar – Kineski predsjednik Xi Jinping upozorio je da je Kina u teškoj situaciji jer se epidemija ubrzava. Vlada je produžila inače sedmodnevne novogodišnje praznike do 2. februara i naložila da kompanije u mnogim gradovima moraju ostati zatvorene. Gradske vlasti otkazale su javne proslave i druge masovne događaje, pa je Kina u godinu štakora ušla pod znakom koronavirusa, bez petardi i proslava.

28. januar – Na Wall Streetu su berzovni indeksi pali više od 1,5 posto, što je bio njihov najveći dnevni pad u više od tri mjeseca. Bila je to prva reakcija najveće svjetske berze na širenja koronavirusa jer su ulagači zabrinuti zbog mogućih negativnih posljedica po ekonomiju Kine, ali i pada prihoda u turističkom i avio sektoru, s obzirom na to da sve više kompanija otkazuje letove za Kinu. Kasnije se pokazalo da je ovaj pad Wall Streeta bio tek puki uvod u oštar pad svjetskih berzi.

30. januar – Kineska ekonomija već osjeća negativne posljedice širenja koronavirusa zbog ograničenja putovanja i produženja novogodišnjih praznika, pa su analitičari JPMorgana smanjili procjenu rasta kineskog BDP-a u prvom tromjesečju s prethodnih 6,3 na 4,9 posto i poručili da bi u cijeloj ovoj godini rast mogao iznositi 5,6 posto, nakon lanjskih 6.

Povukli su i paralele sa SARS-om: „Iskustva sa SARS virusom pokazuju da bi šok mogao imati veliki utjecaj na ekonomiju, posebno ako se zbog straha smanji mobilnost ljudi. Prelijevanje negativnog utjecaja iz Kine na ostatak svijeta mogao bi biti puno veći nego u doba SARS-a, s obzirom na to da je od tada udjel kineske ekonomije u svjetskom porastao sa 4 na otprilike 15 posto”.

U samo mjesec dana širenje koronavirusa nadmašilo je razmjere SARS krize, a kako se već naziru velike ekonomske štete, kineska centralna  banka poseže za izvanrednim mjerama kako bi spriječila privredni kolaps.

3. februar – U Kini su prvog radnog dana nakon produženih novogodišnjih praznika cijene dionica na berzi u Šangaju potonule više od 8 posto, čime je izbrisano oko 420 milijardi dolara tržišne vrijednosti kompanija. Kineski finansijski regulatori poručuju da će utjecaj epidemije na ekonomiju biti „kratkog vijeka”, dok analitičari upozoravaju da bi mogao biti značajan ako epidemija potraje jer su mnoge međunarodne kompanije obustavile proizvodnju ili zatvorile prodajna mjesta u Kini, uključujući Toyotu, Starbucks, McDonalds, Volkswagen…

Kineska centralna banka ubrizgala je u finansijski sistem oko 174 milijarde dolara, najveći dnevni iznos otkako je počela s takvim operacijama, što bi trebalo poboljšati likvidnost u bankovnom sistemu i pomoći stabilizirati tržište valuta.

7. februar – Od koronavirusa je dosad u Kini zaraženo više od 10.000 ljudi, a umrlo ih je više od 800, čime je premašena epidemija SARS-a. Tokom osmomjesečne epidemije SARS-a 2003. godine bilo je oko 8.100 slučajeva zaraze, a gotovo 800 ljudi je umrlo. SARS se tada proširio na dvadesetak zemalja, dok su sada slučajevi koronavirusa prijavljeni u 22 države.

12. februar – Analitičari smanjuju procjene rasta kineske ekonomije zbog posljedica epidemije. Većina vjeruje da se Kina suočava s kratkim, ali oštrijim ekonomskim šokom nego što se prvobitno mislilo. Standard & Poor’s procjenjuje da bi se rast kineskog BDP-a ove godine mogao usporiti na 5 posto, s najvećim učinkom u prvom kvartalu, a oporavak očekuje u trećem kvartalu.

Analitičari Capital Economicsa procjenjuju, pak, da će rast kineskog BDP-a u prvom tromjesečju u odnosu na isto lanjsko razdoblje potonuti s prethodnih 6 na samo 2 posto. Kasnije se pokazalo da su to bile vrlo optimistične procjene.

14. februar – Prihodi globalnih aviokompanija smanjit će se u prvom tromjesečju za četiri do pet milijardi dolara zbog otkazanih letova, procijenila je Međunarodna organizacija za civilnu avijaciju (ICAO). Oko 70 aviokompanija otkazalo je sve međunarodne letove u i iz Kine, a još 50 ograničilo je poslovanje.

Kasnije je ta organizacija drastično povećala procjene gubitaka, pa je objavila da bi se broj putnika u međunarodnom zračnom prijevozu u prvih devet ovogodišnjih mjeseci mogao smanjiti za 1,2 milijarde u odnosu na prethodne procjene, prema lošijem scenariju, a prema povoljnijem za 963 miliona. To bi za aviokompanije značilo prihode manje za 160 do 253 milijarde dolara.

Polovicom februara berzovni indeksi na Wall Streetu dosežu rekordne nivoe, no zbog brzog širenja koronavirusa u Italiji i Evropi splasnule su nade da će epidemija zaobići ‘zapad’, pa će sve svjetske berze idućih sedmica oštro pasti.

17. februar – Njemačka centralna banka upozorila je među prvima da epidemija u Kini predstavlja prijetnju njemačkoj ekonomiji, jer bi zbog pada potražnje iz te zemlje mogao pasti izvoz Njemačke. Kina je jedno od ključnih tržišta za robu proizvedenu u Njemačkoj, a proizvodi i niz proizvoda i poluproizvoda se dorađuju u Njemačkoj. Ipak, analitičari Bundesbanka napominju da ne očekuju radikalne promjene u njemačkoj ekonomiji u prvom kvartalu.

18. februar – Epidemija koronavirusa već je prigušila rast kineske ekonomije, a njeno daljnje širenje na druge zemlje moglo bi narušiti vrlo krhki oporavak globalne ekonomije, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF).

“Izgledno je prelijevanje negativnih posljedica na druge zemlje – primjerice putem turizma i nabavnih lanaca”, objavili su analitičari MMF-a. Ipak, zadržali su svoje ranije prognoze, prema kojima bi globalna ekonomija  ove godine trebala porasti 3,3 posto, nakon 2,9-postotnog rasta u 2019.

19. februar – Na Wall Streetu su svi najvažniji indeksi dosegnuli najviše nivoe u historiji, jer ulagači na najvećoj svjetskoj berzi još nisu previše obraćali pažnju na zbivanja u Kini.

No, do kraja mjeseca indeksi su oštro pali jer su zaredale vijesti o brzom širenju koronavirusa izvan Kine, ali i prvim posljedicama te epidemije po ekonomiju. Zaraza se proširila na više od 25 zemalja, a najviše je oboljelih u Južnoj Koreji, Italiji i Iranu, zbog čega Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da postaje sve teže zauzdati širenje virusa.

24. februar – Prodaja pametnih telefona u Kini u januaru je potonula više od 36 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je prodaja automobila istodobno pala za gotovo 19 posto. To su neke od prvih naznaka oštrog pada potražnje građana i velikih ekonomskih šteta od epidemije.

25. februar – Broj umrlih u Italiji od koronavirusa porastao je na sedam, a broj novooboljelih na 220, pa su vlasti u Lombardiji i Venetu, industrijskim i finansijskim središtima, zatvorile škole, unoverzitete, muzeje i kina na najmanje sedam dana i zabranile sva javna okupljanja uključujući slavni venecijanski karneval. I u ostalim zemljama Evrope sve je više zaraženih, panika dobiva na zamahu.

26. februar – Kako se koronavirus proširio izvan granica Kine, sve je izglednije da će utjecaj te epidemije na globalnu ekonomiju biti veći nego što se prije očekivalo.

Analitičari Oxford Economicsa smatraju da bi ova međunarodna zdravstvena kriza mogla izbrisati 1,3 posto rasta globalnog BDP-a u ovoj godini, što bi činilo 1.100 milijardi dolara. To bi bila ekonomska cijena za izostanke s radnih mjesta, nižu produktivnost, pad putovanja, poremećene lance nabave, smanjenje potrošnje i investicija. Takav scenarij analitičari Oxford Economicsa opisuju kao „kratak, ali vrlo oštar šok za svjetsku ekonomiju”.

Ni američka ekonomija neće ostati pošteđena, smatraju analitičari Goldman Sachsa, koji su smanjili procjenu rasta tamošnjeg BDP-a u prvom tromjesečju s prethodnih 1,4 na 1,2 posto. Bilo bi to oštro usporavanje, s obzirom da je lani američka ekonomija porasla 2,3 posto.

Centralni bankari i vlade poručuju, pak, da koronavirus neće puno naštetiti svjetskoj ekonomiji i da će se ono brzo oporaviti nakon suzbijanja virusa. No, predsjednik švicarske UBS banke Axel Weber puno je pesimističniji, pa smatra da bi globalni rast mogao usporiti s 3,5 na 0,5 posto, a kineska ekonomija čak i pasti u prvom tromjesečju.

29. februar – Tvornička aktivnost u Kini pala je u februaru dosad nezabilježenom brzinom, što upućuje na veće štete u drugoj po veličini svjetskoj ekonomiji nego što se očekivalo. Indeks menadžera nabave (PMI) pao je, naime, na rekordno niskih 35,7 bodova, s 50 bodova u januaru, dok je PMI indeks uslužne aktivnosti pao s 54 na rekordno niskih 29,6 bodova.

To je znatno ispod nivoa od 50 bodova, koja ukazuje na rast ili pad aktivnosti, a ti loši podaci pružaju prvi službeni uvid u situaciju u kineskoj ekonomiji od izbijanja epidemije.

Zbog toga su analitičari Capital Economicsa među prvima objavili procjenu da će kineska ekonlmjja u tekućem kvartalu zabilježiti pad na godišnjem nivou, po prvi put od 1992. godine.

Koronakriza neće poštedjeti Evropu i SAD

Početkom marta postalo je potpuno jasno da koronakriza neće poštedjeti Evropu i SAD, a kako su ekonomske procjene sve dramatičnije, centralne banke užurbano popuštaju monetarnu politiku kako bi ublažile predstojeću recesiju.

3. mart – Američka centralna banka neočekivano je smanjila ključne kamatne stope za 0,5 postotnih bodova, u raspon od 1 do 1,25 posto. Predsjednik Feda Jerome Powell poručio je da ekonomija ostaje snažna, ali da bi širenje koronavirusa moglo u idućem periodu usporiti rast.

Samo desetak dana kasnije Fed je ponovo, za cijeli postotni bod smanjio ključne kamate, u raspon od nula do 0,25 posto, što ukazuje na užurbanost u popuštanju monetarne politike kako bi se ublažila predstojeća recesija.

Uz to, Fed je nakon niza godina ponovno pokrenuo program kupovine državnih obveznica, vrijedan 700 milijardi dolara, pa i korporativnih obveznica te ubrizgao stotine milijardi dolara u finansijski sistem kako bi poboljšao likvidnost.

4. mart – Broj zaraženih u Italiji porastao je na 3.100, a umrlih od virusa na 107, pa je italijanska vlada naložila zatvaranje svih škola, kina i pozorišta te zabranila javne događaje u cijeloj zemlji, a nove mjere u borbi protiv epidemije uvele su i druge države. Zabrinutosti ubrzano rastu, pa se otkazuju javni događaji i sajmovi širom Evrope, poput najvećeg turističkog sajma u Berlinu.

8. mart – Kineski izvoz pao je u prva dva mjeseca ove godine više od 17 posto, a pao je i uvoz, za 4 posto, pokazali su statistički izvještaji, jer je koronakriza izazvala velike poremećaje u svjetskim nabavnim lancima i oslabila potražnju.

Postupno jačaju strahovanja od globalne recesije, pa vlasti najvećih zemalja svijeta i centralne banke uvode poticajne ekonomske mjere. Nakon američkog Feda, australska centralna banka također je smanjila ključne kamate, kao i kanadska. Poticajne mjere najavile su i japanske monetarne vlasti, a sve su glasniji pozivi da bi i Evropska centralna banka (ECB) trebala popustiti monetarnu politiku.

9. mart – Broj međunarodnih turističkih dolazaka mogao bi ove godine zbog širenja koronavirusa u svijetu pasti između 1 i 3 posto u odnosu na rekordnu prošlu godinu, što bi bio prvi pad od finansijske krize 2009., objavila je Svjetska turistička organizacija (UNWTO), koja je još u januaru procjenjivala da će taj broj porasti za 3 do 4 posto.

Samo tri sedmice kasnije UNWTO povećao je procjene pada putovanja turista po svijetu u ovoj godini za 20 do 30 posto, što može značiti pad međunarodnih prihoda od turizma za 300 do 450 milijardi dolara.

10. mart – Vlade moraju uvesti ciljane proračunske i monetarne mjere kako bi građanima i kompanijama olakšale ekonomski teret epidemije, poručio je MMF.

Globalno udruženje za poslovna putovanja (GBTA) objavilo je, pak, da će se prihodi sektora poslovnih putovanja ove godine smanjiti za oko 820 milijardi dolara zbog epidemije, dok je još krajem februara očekivalo pad prihoda od 560 milijardi dolara.

11. mart – Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je koronavirus pandemijom. „U posljednje dvije sedmice broj slučajeva zaraženih koronavirusa izvan Kine se povećao za 13 puta, a broj zemalja zahvaćenih koronavirusom se utrostručio. Sad je više od 118.000 slučajeva koronavirusa, a umrla je 4.291 osoba”, kazao je generalni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.

Predsjednik SAD-a Donald Trump objavio je odluku o zabrani ulaska u SAD iz šengenskog prostora, koja će trajati 30 dana i odnositi se na 26 zemalja EU-a u kojima je najviše slučajeva koronavirusa izvan Kine (17.440 oboljelih i 711 umrlih).

12. mart – Evropska centralna banka (ECB) odlučila je povećati likvidnost i ponuditi jeftine kredite bankama kako bi održala povoljne uslove finansiranja u privredu. Stoga je najavila kupovinu imovine za 120 milijardi eura do kraja godine.

Samo sedam dana kasnije ECB je na izvanrednoj sjednici prihvatila izvanredni program kupovine obveznice u vrijednosti 750 milijardi eura u nastojanju da pomogne ekonomijama da prebrode koronakrizu. “Izvanredna vremena zahtijevaju izvanredne akcije”, poručila je predsjednica ECB-a Christine Lagarde.

14. mart – Evropski kontinent, novo žarište pandemije koronavirusa, pooštrava mjere zaštite, pa sve više zemalja, poput Francuske i Njemačke, zatvara javne objekte, a nakon Italije, karantin za gotovo cijelo stanovništvo uvodi i Španija.

Crni ponedjeljak

Premda centralne banke i vlasti u najvećim svjetskim ekonomijama posežu za izvanrednim mjerama, na berzama je zavladala panika, pa Wall Street bilježi novi ‘Crni ponedjeljak’.

16. mart – Kineski zavod za statistiku (NBS) objavio je da je industrijska proizvodnje u januaru i februaru pala za 13,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najviše u posljednjih 30 godina, a oštro su pale i investicije te maloprodaja.

NBS je poručio da je utjecaj koronavirusa na ekonomiju pod kontrolom i kratkoročan te da će poticajne mjere kineskih vlasti dovesti do oporavka. No, analitičari upozoravaju da bi mogli proći mjeseci prije nego što se ekonomija vrati u normalno stanje.

Kako se radi o dvostrukom udaru, i na ponudu i na potražnju, analitičari u anketi Reutersa drastično su smanjili procjene rasta kineske ekonomije u prvom tromjesečju na samo 3,5 posto na godišnjoj razini. Preoptimistično, pokazalo se kasnije.

17. mart – Zbog straha od velikih ekonomskih šteta od koronakrize, na Wall Streetu je u ponedjeljak S&P 500 indeks potonuo 12 posto, što je njegov treći najveći dnevni pad u historiji, odmah iza kraha na ‘Crni ponedjeljak’ 1987. i berzovnog sloma u oktobru 1929.

S&P 500 indeks sada je 29,5 posto ispod svog rekordnog nivoa, dosegnutog 19. februara, što znači da je duboko u području ‘medvjeda’, ali i da je od tada izbrisano oko 8.280 milijardi dolara tržišne vrijednosti dionica. Tako je prekinuta rekordno duga vladavina ‘bikova’, koja je uslijedila nakon finansijske krize 2008.

18. mart – Britanska vlada objavila je da će ponuditi jamstva u vrijednosti od 330 milijardi funti, što predstavlja oko 15 posto britanskog BDP-a, i druge mjere kako bi pomogla tvrtkama koje su pogođene koronakrizom.

U anketi BBC-a analitičari procjenjuju da će britanski BDP ove godine oštro pasti. Njihove procjene pada kreću se u rasponu od 3,6 do 12 posto.

19. mart – Sve je jasnije da će koronavirus prekinuti najdužu ekonomskuvekspanziju u SAD-u jer su u naporima da se spriječi širenje virusa paralizirani brojni poslovni sektori.

Analitičari JP Morgana procjenjuju da bi američki BDP u prvom tromjesečju mogao pasti za 4, a u idućem za 14 posto. U cijeloj ovoj godini najveća svjetska ekonomija pala bi za 1,5 posto.

I ostali analitičari očekuju pad američke, ali i mnogih drugih najvećih svjetskih ekonomija. „SAD, Evropa i Japan kreću u recesiju”, poručili su analitičari kompanoje IHS Markit, koji procjenjuju da će svjetski BDP ove godine porasti skromnih 0,7 posto, a svaki rast ispod 2 posto IHS smatra globalnom recesijom.

20. mart – Italijansko ministarstvo finansija procjenjuje da će se ekonomija ove godine smanjiti 3 posto zbog strogih mjera suzbijanja epidemije. Kako se još ne zna kada će izvanredne mjere u Italiji i drugim zemljama biti ukinute, ministarstvo procjenjuje da bi se BDP mogao smanjiti od dva posto, prema najpovoljnijem scenariju, do 3,7 posto, prema onom najlošijem.

Samo sedam dana kasnije industrijsko udruženje Confindustria upozorilo je da bi ekonomija ove godine mogla pasti 6 posto, što bi bio najveći pad od utemeljenja republike 1946. godine. “U historiji republike nismo se suočili sa zdravstvenom, socijalnom i ekonomskom krizom ovakvih razmjera”, upozorilo je to udruženje.

23. mart – Koronavirus bi Njemačku mogao koštati više od milion radnih mjesta i više od 500 milijardi eura, procijenio je ekonomski institut ifo. “Troškovi će vjerojatno premašiti sve što smo u Njemačkoj u proteklim desetljećima vidjeli kada su u pitanju ekonomske krize i prirodne katastrofe”, poručio je ifo.

Prema povoljnom scenariju, BDP bi ove godine trebao pasti 1,5 posto, a prema lošijem moguć je pad i za 6 posto, poručio je ifo, istaknuvši i da bi posao moglo izgubiti do 1,8 miliona radnika, a više od šest miliona ljudi moglo bi raditi skraćeno.

24. mart – EU je donijela odluku bez presedana: suspendirala je Pakt za stabilnost i rast, odnosno olabavila stroge propise o budžetskoj disciplini kako bi se članicama omogućilo da adekvatno reagiraju na krizu. To znači da se članice više ne moraju držati pravila da deficit budžeta opće države ne smije prelaziti tri posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a.

Čak i Njemačka, koja uvijek stoji na braniku proračunske štednje, odlučila je staviti izvan snage ustavna ograničenja vezana uz budžetski deficit kako bi ekonomiju održala ‘iznad vode’. Vlada očekuje recesiju od najmanje 5 posto u 2020., pa njemački parlament po hitnom postupku prihvata paket mjera za ublažavanje posljedica pandemije vrijedan 750 milijardi eura.

25. mart – U Indiji je na snagu stupila naredba da 1,3 milijarde stanovnika u iduće tri sedmice ne izlazi iz svojih domova, što znači da je sada zbog koronavirusa ukupno u svijetu u izolaciji 2,6 milijardi ljudi, trećina čovječanstva. Virus je dosad u svijetu odnio živote više od 18.200 ljudi, a 405.000 je zaraženo, od kojih polovica u Evropi.

Zbog paralize ekonomije, u SAD-u je u samo sedam dana broj nezaposlenih skočio za rekordnih 3,3 miliona, pa američke vlasti donose najveći paket pomoći ekonomiji u historiji, koji sadrži i ‘novac iz helikoptera’.

26. mart – U SAD-u je broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima prošle sedmice  skočio za rekordnih 3,3 miliona jer su stroge mjere za suzbijanje koronavirusa dovele do blokade dijelova privrede i masovnih otpuštanja.

Taj broj snažno je porastao i idućih sedmica, pa je ukupno u šest sedmica bez posla ostalo oko 30 miliona Amerikanaca, čime su izbrisana sva radna mjesta stvorena od finansijske krize 2008.

27. mart – Kongres SAD-a usvojio je paket pomoći privredi u iznosu od 2.200 milijardi dolara, daleko više u odnosu na poticaje za finansijske krize 2009. Paket pomoći predviđa slanje čeka od 1.200 dolara brojnim Amerikancima, oko 400 milijardi dolara pomoći malim firmama, 500 milijardi pomoći velikim kompanijama, 100 milijardi bolnicama, 30 milijarda za finansiranje istraživanja vakcine i lijekova za Covid-19, 25 milijardi za aviokompanije…

28. mart – Dugovi siromašnijih zemalja pogođenih pandemijom trebali bi biti otpisani kako bi im se oslobodili resursi za borbu protiv bolesti, poručili su čelnici Svjetske banke i MMF-a. Te su institucije uvele krizne programe bespovratne pomoći i kredita za zemlje članice, te pozvale bilateralne kreditore da zbog epidemije u što kraćem roku otpišu dugove najsiromašnijim zemljama svijeta, posebno onima koje su imale velike dugove i prije krize. Najsiromašnije zemlje moraju ove godine vratiti ukupno 14 milijardi dolara duga u sklopu bilateralnih ugovora.

29. mart – Analitičari Standard & Poor’sa procjenjuju da će ekonomija eurozone ove godine pasti najmanje 2 posto, a ako se blokada poslovanja protegne na četiri mjeseca, BDP bi mogao pasti i 10 posto. Najviše će, smatraju, biti pogođene one zemlje u kojima je najviše slučajeva zaraze i umrlih od koronavirusa.

Alarmantni podaci

Tako procjenjuju da će italijanska ekonkmija ove godine pasti 2,6 posto, španska 2,1 posto, njemačka 1,9, a francuska 1,7 posto.

I Holandija će uroniti u recesiju, prvu od 2013. godine, jer je izbijanje koronavirusa osakatilo proizvodnju i potražnju, povećalo nezaposlenost i pogoršalo javne finansije, poručio je ured za ekonomske analize CPB.

Peta po veličini ekonomija eurozone past će između 1,2 i dosad nezabilježenih 7,7 posto, ovisno o tome koliko će dugo biti na snazi mjere za suzbijanje virusa.

Irska rkonomija mogla bi, pak, ove godine pasti i više od 7 posto, procjenjuje Institut za ekonomska i društvena istraživanja (ESRI). Irski BDP rastao je brže od prosjeka EU-a od 2014., a ESRI je prije izbijanja pandemije procjenjivao da će ove godine porasti 4 posto.

Grčka rkonomija mogla bi pasti između 1 i 3 posto, ovisno o tome koliko će trajati epidemija, a restrikcije putovanja snažno će pogoditi turizam, glavnu polugu ekonomije, kazao je ministar financija Christos Staikouras.

Portugalska centralna banka poručila je da će zbog pada lične potrošnje, investicija i izvoza pad ekonomije ove godine iznositi između 3,7 i 5,7 posto.

31. mart – Na Wall Streetu je u prvom tromjesečju S&P 500 indeks pao 20 posto, najviše od finansijske krize 2008., dok je Dow Jones potonuo 23 posto, što je njegov najveći kvartalni gubitak od 1987.

Europski STOXX 600 indeks pao je u prvom tromjesečju 23 posto, najviše u gotovo 18 godina, pri čemu je izbrisano oko 2.800 milijardi dolara tržišne vrijednosti dionica. MSCI indeks svih svjetskih berzi pao je u proteklom kvartalu gotovo 22 posto.

Početkom aprila broj zaraženih koronavirusom premašio je milion, a kako se bilježe sve veće ekonomske štete, MMF upozorava da će ekonomska blokada potaknuti najgoru recesiju od Velike depresije.

1. april – Agencija S&P Global Ratings smanjila je procjenu rasta globalne ekonomije u ovoj godini na samo 0,4 posto, s 3,3 posto koliko je očekivala prije pandemije, što bi bio najsporiji rast od ekonomske krize 1982., a rast manji od 2 posto mnogi analitičari smatraju globalnom recesijom.

S&P oštro je smanjio i procjene za SAD i Evropu, pa sada očekuje pad američke ekonomije u ovoj godini za 1,3, a evropske za 2 posto. Tržišta u nastajanju također će biti snažno pogođena krizom, navodi S&P i procjenjuje da će indijska ekonomija u ovoj godini pasti za 3,5 posto. Kina bi, pak, mogla zabilježiti rast od 3 posto, no to bio najsporiji rast u najmanje 30 godina.

2. april – U Španiji je u martu bez posla ostalo više od 300.000 radnika, što je 9,3 posto više u odnosu na prethodni mjesec, pa je ukupan broj nezaposlenih dosegnuo 3,5 miliona, najviši nivo od 2017. Španska vlada je 14. marta proglasila izvanredno stanje, nakon kojeg se 47 miliona stanovnika nalazi zatvoreno u stanovima i kućama. Vlada je najavila i 200 milijardi eura vrijedan finansijski paket pomoći iz kojega će posrnule kompanije dobivati državna jamstva, kredite i subvencije.

Taj iznos predstavlja 20 posto španskog BDP-a, što je „najveće pokretanje resursa u demokratskoj historiji Španije“, rekao je premijer Pedro Sánchez. Unatoč tome, španska centralna banka procjenjuje da bi u ovoj godini BDP, prema najizglednijem scenariju, mogao pasti 9,5 posto, a moguć je i pad od 12,4 posto, više nego za vrijeme finansijske krize 2009.

3. april – Koronavirus je potvrđen u više od milion ljudi u svijetu, a umrlo ih je više od 50 hiljada, pokazuju podaci Univerziteta Johns Hopkins. Na SAD otpada više od 20 posto ukupnog broja zaraženih (236.339), a druga po broju zaraženih je Italija (115.242), nakon koje slijede Španija (110.238), Njemačka (84.600) te Kina (82.432). Najviše je ljudi umrlo u Italiji, preko 13.000, a u Španiji više od 10.000.

8. april – Francuski BDP past će u prvom tromjesečju oko šest posto zbog pandemije, objavila je tamošnja centralna banka. Kako je BDP pao i u posljednjem lanjskom kvartalu, za 0,1 posto, to znači da je Francuska već u recesiji.

Od 17. marta 67 miliona Francuza ne izlazi iz svojih domova, osim kada moraju odlaziti u nabavu, na posao ili im je potrebna medicinska pomoć. Parlament je po hitnom postupku usvojio paket kriznih mjera vrijednih 110 milijardi eura, četiri posto BDP-a, kako bi pomogao kompanijama i radnicima. Francuska vlada procjenjuje da će ekonomija ove godine pasti najmanje osam posto.

9. april – Međunarodna robna razmjena mogla bi se ove godine smanjiti od 13 do 32 posto, ovisno o trajanju zdravstvene krize, procijenila je Svjetska trgovinska organizacija (WTO), uspoređujući to s finansijskom krizom u 2008., ali i Velikom depresijom od prije 90 godina.

14. april – MMF je objavio da bi svjetska ekonomija ove godine mogla pasti 3 posto. “Blokada (zbog suzbijanja pandemije) potaknut će najgoru recesiju od Velike depresije, daleko goru nego u vrijeme globalne finansijske krize”, poručio je MMF. Iduće godine ekonomija bi trebala porasti 5,8 posto pod uslovom da se pandemija povuče do kraja 2020., procjenjuju u MMF-u.

U novim procjenama MMF predviđa da će se američki BDP ove godine smanjiti 5,9 posto. Ekonomija  eurozone moglo bi pasti u prosjeku za 7,5 posto, pri čemu bi najviše, 9 posto, mogao pasti talijanski BDP. Njemačka ekonomija smanjit će se 7 posto, francuska 7,2, a španska 8 posto. U Kini bi rast BDP-a mogao usporiti na 1,2 posto.

15. april – Promet u trgovini na malo u SAD-u u martuu je potonuo 8,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, što je njegov najveći pad od 1992., od kada se prate ti podaci. Industrijska je proizvodnja u martu pala 5,4 posto, što je njezin najveći pad od 1946.

Nakon objave tih podataka, ekonomisti u anketi Reutersa procjenjuju da bi u prvom tromjesečju američki BDP mogao pasti i 10,8 posto, najviše od 1947. godine. Kako se blokada dijelova privrede u aprilu proširila na još više država SAD-a, u drugom bi tromjesečju američki BDP mogao pasti i 30 posto.

Kineski BDP zabilježio je u prvom kvartalu prvi pad u gotovo 30 godina

U drugom dijelu aprila zaredali su statistički podaci koji su početkom godine bili nezamislivi. Kineski BDP zabilježio je u prvom kvartalu prvi pad u gotovo 30 godina, dok su ekonomije SAD i EU potonule po najvišim stopama od 2009.

16. april – Kineski BDP pao je u prvom tromjesečju 6,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je prvi pad druge po veličini svjetske ekonomije od 1992., od kada se prate ti podaci, i veći nego što se očekivalo. U anketi Reutersa u prosjeku se očekivao pad od 6,5 posto, a procjene 57 analitičara kretale su se u širokom rasponu – od pada za 29 posto do rasta za 4 posto.

17. april – Neke evropske zemlje objavile su planove za ublažavanje restriktivnih mjera koje se odnose na društveni život, trgovine i promet, s obzirom da se usporava širenje koronavirusa.

23. april – Predsjednica ECB-a Christine Lagarde upozorila je čelnike EU-a o rizicima spore i nedovoljno snažne podrške ekonomiji. Poručila je da bi BDP eurozone u ovoj godini, po umjerenom scenariju, mogao pasti oko 9 posto, a u pesimističnijem čak i 15 posto.

Dan kasnije čelnici EU-a dogovorili su se o uspostavi zajedničkog finansijskog fonda, vrijednog do 2.000 milijardi eura, no odluke o detaljima tog programa odgodili su do ljeta. U situaciji dok su Italija i Španija snažnije pogođene krizom od Njemačke, ponovno su na površinu izbile stare nesuglasice unutar bloka.

24. april – Niz izvještaja pokazao je kolike je ekonomske štete koronakriza nanijela već u prvom tromjesečju. Južnokorejski BDP pao je za 1,4 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, što je najveći pad četvrte po veličini azijske ekonomoje od finansijske krize 2008.

Norveška ekonomija palo je na kvartalnom nivou 1,9 posto, a tamošnja statistička agencija procjenjuje da bi u cijeloj godini BDP mogao pasti 5,5 posto. Posljedice će se, poručila je agencija, osjećati još godinama, premda se očekuje postupan ekonomski oporavak.

28. april – U svijetu je više od tri miliona ljudi zaraženo koronavirusom, a 211 hiljada je preminulo. Oporavilo se oko 922.000 oboljelih, dok je zemlja s najviše potvrđenih slučajeva SAD gdje je više od milion zaraženih i 56 hiljada umrlih.

29. april – Američki BDP potonuo je u prvom tromjesečju 4,8 posto u odnosu na isto lanjskom razdoblje, što je najveći pad od finansijske krize 2009. i veći od 4 posto, koliko su u prosjeku očekivali analitičari u anketi Reutersa.

Nakon objave tih podataka, predsjednik Feda Jerome Powell upozorio je da bi u tekućem kvartalu ekonomija mogla pasti po stopi kakva dosad nije zabilježena, no kazao je i da bi oporavak trebao uslijediti nakon što se olabave restrikcije povezane s koronavirusom.

30. april – Eurostat je objavio da je ekonomija Evropske unije u prvom tromjesečju pala 2,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najviše od finansijske krize 2009. BDP eurozone potonuo je, pak, 3,3 posto.

Na kvartalnom je nivou BDP EU-a pao za 3,5 posto, što je njegov najveći pad od 1995. godine, od kada se prate ti podaci. Pritom je francuska tkonomija pala za 5,8 posto, najviše od Drugog svjetskog rata. Pad španskog BDP-a za 5,2 posto na kvartalnom nivou najveći je od 1970. godine od kada se prate podaci, dok je pad italijanskog BDP-a od 4,7 posto najveći od 1995. godine.

Kako se paraliza mnogih poslovnih aktivnosti nastavila i u aprilu, u tekućem tromjesečju očekuje se još oštriji pad najvećih svjetskih ekonomija nego u proteklom. A kada će i kojim tempom uslijediti oporavak, pokazat će vrijeme.

Komentari

Za objavu komentara morate biti prijavljeni.

Jeste li uživali u ovom članku? Budite informisani pridružujući se našem biltenu!

Povezano