Je li koronavirus ubio globalizaciju?

I prije početka pandemije, globalizacija je bila u problemu. Otvoreni sistem trgovine koji je decenijama dominirao svjetskom ekonomijom narušen je finansijskim krahom i kino-američkim trgovinskim ratom.

Sada prima i treći udarac u desetak godina nakon što su nametnuti karantini širom svijeta zatvorili granice i poremetili trgovinu, piše u analizi britanski The Economist.

Kako se ekonomije otvaraju, narašće i aktivnost, ali ne treba očekivati brz povratak u bezbrižni svijet slobodnog kretanja i trgovine. Pandemija će politizovati putovanja i migraciju i uticati na to da se države sve više oslanjaju na sebe.

Takva “egocentričnost” će oslabiti oporavak, ostaviti ekonomije ranjivima i proširiti geopolitičku nestabilnost.

Svijet je prošao nekoliko faza integracije, ali je trgovinski sistem nakon 1990-ih pošao korak dalje. Kina je postala svjetska fabrika koja je otvorila granice za ljude, robu, kapital i informacije. Nakon kolapsa Lehman Brothers 2008. većina banaka i multinacionalnih korporacija su se povukle.

Trgovina i strane investicije su stagnirale u odnosu na BDP. Onda su došli Trampovi trgovinski ratovi koji su podstakli zabrinutost za poslove srednje klase i kineski autokratski sistem sa karakterističnom agendom šovinizma i prezira prema alijansama.

U trenutku kada se koronavirus počeo širiti u Vuhanu krajem prošle godine američke tarife na uvoz bile su na najvećem nivou još od 1993. a i SAD i Kina su počele da razdvajaju svoje tehnološke industrije.

Od januara, novi remetilački talas proširio se zapadno iz Azije. Zatvaranje fabrika, prodavnica i kancelarija su izazvale nered u potražnji. Šteta nije svobuhvatna. Hrana i dalje prolazi, Apple inistira da i dalje može proizvoditi iPhone u Kini, a kineski izvoz je zasad izdražao – podržan prodajom medicinske opreme.

Ali opšti efekat je težak. Svjetska robna razmjena može pretrpjeti udarac od 10 do 30 odsto ove godine, piše The Economist. U prvih deset dana maja izvoz iz Južne Koreje je opao za 46 odsto, što je najgori pad zabilježen od 1967. godine.

Anarhija koja leži ispod svjetskog upravljanja izlazi na vidjelo. Francuska i Britanija se “prepiru” oko pravila karantina, Kina prijeti Australiji tarifama zbog zahtjeva za istragom o porijeklu virusa a Bijela Kuća ostaje na “ratnom trgovinskom putu”.

Uprkos nekim primjerima kooperacije tokom pandemije, SAD su nerade da se ponašaju kao svjetski lider. Haos i podjele u državi su nanijele štetu prestižu zemlje. Kineska tajnovitost i zastrašivanje su potvrdili da je i ta sila nevoljna i nepodobna da preuzme palicu.

Širom svijeta, javno mišljenje se udaljava od globalizacije. Ljudi su uznemireni otkako su saznali da njihovo zdravlje zavisi od svađe oko uvoza zaštitne opreme, ali i radnika migranata koji rade u medicini i poljoprivredi.

I to je samo početak. Iako je protok informacija van Kine većinom slobodan, kretanje ljudi, roba i kapitala nije. Trampova administracija namjerava da dodatno oteža imigraciju tvrdeći kako bi poslovi trebali biti rezervisani prvo za Amerikance. Druge zemlje će vjerovatno pratiti taj primjer. Industrija daje signale da će otežano kretanje potrajati. Airbus je smanjio trgovinu za trećinu, a Emirati – simbol globalizacije – ne očekuju oporavak do 2022.

Trgovina će biti pogođena kako države napuštaju ideju o tretiranju kompanija i roba jednako bez obzira odakle dolaze. Vlade i Centralne banke traže od građana da pomognu nacionalne firme kroz pakete stimulacija, podstičući tako njihovo favorizovanje.

Komentari

Za objavu komentara morate biti prijavljeni.

Jeste li uživali u ovom članku? Budite informisani pridružujući se našem biltenu!

Povezano