Ko je bio dvostruki agent Kim Filbi - engleski aristokrata i sovjetski špijun

Britanci ga smatraju izdajnikom, Rusi kuju u zvijezde. Najpoznatiji iz velike „Petorke sa Kembridža" - nekadašnji student prestižnog britanskog univerziteta kog su regrutovali Sovjeti i godinama radio za Moskvu.

Prije četiri godine BBC je otkrio i prvi put objavio snimak u kojem jedan od najpoznatijih britanskih špijuna opisuje kako je radio kao agent za Sovjete.

Na traci iz 1981. Harold Edrijan Rasel Filbi - poznatiji kao Kim Filbi - drži tajne lekcije obavještajnoj agenciji Istočne Njemačke - Stasi.

Tada je prvi put javnost mogla da vidi bivšeg agenta MI6 kako govori o špijunskoj karijeri - od vrbovanja do bježanja u Sovjetski Savez.

On tu opisuje kako je napredovao u MI6 dok je odavao tajne KGB-u.

Za kraj je sačuvao savjet za istočnonjemačke agente.

„Dragi drugovi".

Sa ove dvije čuvene riječi, izgovorene sa besprijekornim akcentom engleske više klase, jedan od najpoznatijih britanskih špijuna i njihov najveći izdajnik počinje predavanje odabranoj publici špijuna Istočne Njemačke.

Filbijevo obraćanje traje sat vremena i čuvano je na video kaseti, čiji sadržaj do prije četiri godine nije nigdje prikazan.

BBC ga je „iskopao" u zvaničnim arhivama Stasija u Berlinu.

Nije bilo namijenjeno široj publici, ali se u njemu jasno vidi spremnost obaveštajca MI6 da otvoreno govori o profesionalnom putu, drugačije nego bilo kada.

Video je malo mutan i sa lošom sinhronizacijom, što pokazuje sva ograničenja tadašnje tehnologije.

„Neprijateljski kamp"

Nakon uvodnog izlaganja vrhunskog istočnonjemačkog špijuna Markusa Volfa, koji je u toj mjeri bio neuhvatljiv za zapadne obavještajne agencije da su ga godinama zvali „čovjek bez lica", Filbi je stao za govornicu.

„Moram vas upozoriti da ja nisam govornik", kaže Filbi.

„Čitav život sam proveo trudeći se da izbjegnem publicitet bilo koje vrste".

To je prilično tačno.

Prethodni video u kom se on pojavljuje je konferencija za štampu iz 1955, u stanu njegove majke u Londonu.

Tada je vrlo malo govorio, samo je poricao da je komunista.

U ovom videu, prvi put, čujemo Filbija da se hvali kako je 30 godina proveo, u onom što naziva, „neprijateljskim kampom".

Sebe opisuje kao rođenog u „vladajućoj klasi Britanske imperije" i objašnjava kako ga je komunizam privukao prvi put tokom školovanja na Kembridžu. 

On na snimku detaljno opisuje kako ga je Sovjetska obavještajna agencija, kasnije poznata kao KGB, vrbovala pošto se vratio sa rada sa aktivistima u Austriji.

(U enciklopediji Britanika se navodi da je to bilo 1933. godine, kada je Filbi imao 21 godinu.)

Najveće iznenađenje je, kaže, bilo što se to dešavalo u trenutku kad nije imao ni posao, ni izglede da se negdje zaposli. 

„To je bio suštinski dugoročni projekat. Nisu očekivali rezultate odmah niti je to moglo da se desi".

Njegov sovjetski kontakt saopštio mu je šta se od njega očekuje.

„Bilo mi je savršeno jasno da bi u očima Moskve najbolja meta bila Britanska obavještajna služba". 

Filbi do detalja opisuje kako je godinama gradio profesionalni put.

Počeo je kao novinar, radio je za Tajms, pokrivao Španski građanski rat, stvarao kontakte sa zvaničnicima i kad se rat završio saopštio da želi da radi za vladu.

Na kraju je prošao na konkursu i zaposlio se u svetom mjestu britanske države - Tajnoj obaveštajnoj službi - SIS, poznatoj kao MI6.

U jednom od najupečatljivijih citata Filbi otkriva kako je bilo lako krasti tajne britanskim obavještajcima.

Kaže da se jednostavno sprijateljio sa kolegom iz arhiva, koji je pohranjivao papire. Družili su se i dva do tri puta sedmično bi išli zajedno na piće. 

Tako mu je pošlo za rukom da dođe do dokumenata, do kojih radeći redovan posao nikad ne bi mogao. 

„Da je bilo valjane discipline u rukovođenju papirima u SIS takva stvar bi bila nemoguća. Ali, u stvari, discipline nije bilo uopšte".

Filbi u nastavku objašnjava šta je radio sa svim tim dokumentima.

„Svako veče sam iz kancelarije izlazio sa velikom akt tašnom punom izvještaja, koje sam sam pisao i sa pregršt dokumenata iz arhive.

„Često bi ih iste večeri davao mom sovjetskom kontaktu. Ujutro bih dobio dokumenta nazad, njihov sadržaj bi u međuvremenu slikali a ja sam mogao papire da vratim na mjesto rano ujutro. 

„To sam radio godinama"

Vrlo „prljava" priča

Filbi, sovjetski agent, zatim je imenovao da mjesto broj dva u posebnom odjeljenju MI6 - posvećenom borbi protiv sovjetske špijunaže.

Njegov nadređeni u KGB-u mu je dao nov zadatak, da dobije poziciju broj jedan tako što će ukloniti šefa Feliksa Kaugila.

„Pitao sam, da li mi predlažeš da ga ubijem ili šta?`", rekao je.

Umjesto toga, trebalo je da se koristi birokratskim spletkama.

„I tako sam sredio smjenu sopstvenog šefa. Nemojte slušati ovo", rekao je obavještajcima u publici, koji su prasnuli u smeh.

Uspio je.

„To je bila vrlo prljava priča. Ali poslije svih poslova koji podrazumijevaju da s vremena na vrijeme uprljamo ruke, radimo to iz razloga koji nije nikako prljav", objasnio je.

„Moram da priznam da je ta najupečatljivija intriga i bila usmjerena na čovjeka, koji mi je bio drag i kome sam se divio, ali dobio sam takva uputstva i nisam mogao protiv toga".

Postoji jedna epizoda koja se obično navodi kao ilustracija ljudskih gubitaka zbog Filbijeve izdaje.

Kada je postavljen u Vašington kao veza MI6-a sa agencijama CIA i FBI odao je tajnu operaciju da se hiljade Albanaca vrate u njihovu državu i svrgnu komunistički režim.

Mnogi od njih su ubijeni.

U predavanju je pokušao da to predstavi kao sopstvenu zaslugu - čak je tvrdio da je spriječio treći svjetski rat.

Da nije kompromitovao operaciju i da je uspjela, tvrdi on, CIA i MI6 pokušale bi isto to i u drugim zemljama, poput Bugarske.

Sovjetski Savez bi se, kaže, tad umiješao i to bi bio put ka opštem ratu. 

Bijeg iz Bejruta

Dok je bio u Vašingtonu, dvojica njegovih kolega i špijuna sa Kembridža, Gaj Bardžis i Donald Meklin, pobjegli su u Moskvu što je podstaklo sumnje u Filbija i dovelo do njegovog saslušanja.

Kaže da postoje dva razloga zbog kojih je mogao tako dugo da se izvuče sa špijunažom.

Prvi je britanski klasni sistem, koji ne može da prihvati da jedan od njih može biti izdajnik.

Drugi je činjenica da je MI6 mogao mnogo toga da izgubi ako bi se potvrdilo da je on strani špijun.

Filbi je tad zvanično napustio MI6, ali je vrlo brzo vraćen na posao.

Postao je agent sa sjedištem u Bejrutu, a radio je kao novinar. To mu je pomoglo da nastavi da se bavi špijuniranjem.

Filbi je završio formalni dio obraćanja pričom o bjekstvu iz Bejruta, koju je iskoristio da ismije MI6. 

Njegove kolege iz MI6 1963. suočile su ga novima dokazima da radi za Sovjete.

Filbi je blefirao i počeo da vrda.

Zatim je jedan od agenata dobio zadatak da ga prati. Međutim, taj čovjek je bio strastveni skijaš.

Filbi je rekao da je te godine napadao snijeg i da agent nije mogao da izdrži da ne ode na libanske planine i tamo provede većinu vremena.

Tad je dobio signal od KGB-a da su mu obezbijedili da pobjegne. 

Filbi je zatim odgovarao na pitanja istočnonjemačkih obavještajaca. Zanimalo ih je kako je bio komunista, uprkos životu na Zapadu.

Predavanje je završio jednim savjetom, koji je i njemu mnogo pomogao: Nikad ne priznaj.

„Ako vam pokažu dokument s vašim rukopisom, recite da je falsifikovan - samo demantujte sve.

Ispitivali su me da me slome i natjeraju da priznam, a ja sam samo morao da sačuvam živce.

„Moj savjet je da i vašim agentima kažete da nikad ne priznaju".

Ovaj video, pravljen je da bude tajni, šansa je da vidimo Filbija onako kako je on vidio sebe i špijunsku karijeru. 

Prepun je savršenog samopouzdanja.

Filbi je 11. maja 1988. preminuo u Moskvi prije sloma komunističkog režima, kojem je služio cijeli život. 

Komentari

Za objavu komentara morate biti prijavljeni.

Jeste li uživali u ovom članku? Budite informisani pridružujući se našem biltenu!

Povezano