Koliko dugo može trajati korona virus: 4 mogućnosti

Američki magazin The Atlantic svoju procjenu gradi na razgovorima s više epidemiologa. Ključni je cilj, navode, ostvariti imunitet 60-80 posto ukupne populacije. Problem je što nitko ne zna kad ćemo taj cilj ostvariti. Do njega postoje dva puta. Prvi je pronalazak lijeka. A drugi je da virus naprosto zarazi toliki postotak populacije da više nema mogućnosti da dođe do zaraze kontaktom. Problem je što još uvijek nije potpuno jasno da li oni koji su preboljeli COVID-19 stvaraju i imunitet protiv njega. Iz ovih su premisa konstruirana četiri scenarija mogućeg razvoja epidemije (Istraživanje je rađeno na teritoriji SAD-a, ali se u znatnoj mjeri mogu odnositi i na druge dijelove svijeta).

1. Mjesec ili dva

Epidemiolozi smatraju da je riječ o izuzetno optimističnom scenariju kojem daju malo izgleda. Preduvjeta za ovaj scenarij je da se “iznenada pokaže da korona virus nije ozbiljan patogen", navodi William Hanage, profesor epidemiologije na Harvard T. H. Chan School of Public Health. Druga je mogućnost da dođe do iznenadnog izuzetno snažnog rasta zaraze koji bi rezultirao velikim brojem mrtvih dok bi ostatak populacije tada vjerojatno ostao imun.

U isto vrijeme nizozemski Centraal Planbureau (CPB), Ured za analizu ekonomskih politika, trust mozgova čije zaključke koristi nizozemska vlada, napravio je projekciju ekonomskog učinka krize.

Navode da bi, u slučaju da kriza potraje tri mjeseca, ove godine BDP pao za 1,2 posto, ali bi već iduće porastao za 3,5%.

2. Tri do četiri mjeseca

Profesor Hanage nagađa da bi u tom razdoblju mogli "saznati neke stvari o virusu koje nam daju mnogo više samopouzdanja u mogućnosti nastavljanja različitih aktivnosti. Jedna od njih mogla bi biti da mi već imamo značajan imunitet”. U tom bi se razdoblju mnogo puno više naučiti iz testiranja zaraženih i nezaraženih pri čemu je posebno važno otkrivanje antitijela koja ljudi razvijaju kao dio imuniteta. Na temelju tih spoznaja bilo bi moguće izolirati ranjive i skupine koje su zarazne, a ostali bi se polako mogli vratiti normalnom životu. Treba imati na umu da će to u svakom slučaju biti “novo normalno”. Koje će uključivati veću udaljenost stolova u kafićima i restaurantima, veću odgovornost prema javnog higijeni, primjerice.

Michael Stoto, profesor upravljanja zdravstvenih sustavima i zdravljem stanovništva na Georgetown University, ističe da tri varijable diktiraju širenje bolesti: "S koliko se osoba prosječna osoba susreće u danu a da bi se prijenos mogao dogoditi" (bilo interakcijom lice u lice ili dodirom iste površine), šansa da se virus prenese u svakoj od tih interakcija i udio ljudi na koje naiđete a koji su i sami zaraženi”. Ovisno o spoznaji koja od tri varijable je presudna, moguće je mijenjati modele izolacije.

CPB navodi da bi u slučaju da kriza potraje šest mjeseci BDP ove godine pao 5 posto, a iduće bi rastao 3,8 posto.

3. Četiri do dvanaest mjeseci

Za ovaj je scenarij ključno pitanje sezonalnosti: hoće li COVID-19, kao gripa, naprosto nestati uz pojavu toplijeg vremena (što vrijedi samo za Sjevernu hemisferu). Za neka dva mjeseca ćemo moći procijeniti sezonalnost. U tom se trenutku ovaj scenarij račva: U jednom se virus se povlači na ljeto. U drugom, to ne čini.

U prvom slučaju dolazi do ulaska u “novo normalno” koje će značiti ljeto bez velikih glazbenih festivala, nakrcanih plaža. Socijalna distancija prerasta u novo normalno. No, sezonalnost istodobno znači da će se virus vratiti krajem jeseni, kao i gripa. Ipak, do jeseni ćemo sigurno imati bitno više potrebnih informacijama o virusu i bit će nam se lakše s njim nositi. Ključno će biti iskoristiti ljeto da se pripremimo na novo suočavanje s COVID-19.

U drugom slučaju nastavit će se stanje kao do sada uz problem vrućine koja će biti dodatni pritisak na javnozdravstveni sustav i bolesnike. Rad od kuće i naručivanje hrane umjesto izlaska samo će se potvrditi kao novo normalno.

U ovom se scenariju poseban naglasak stavlja na predsjedničke izbore prvog utorka u studenom. Oni će se morati održati, a epidemiolozi upozoravaju na brojne probleme na koje se može naići: netko tijekom glasanja namjerno kihne na glasačko mjesto i kaže da je zaražen. I zatim se ta vijest proširi društvenim mrežama, tim nezaustavljivim kanalom neprovjerenih vijesti. Što sve može rezultirati izuzetno niskom izlaznošću koja bi u tom slučaju išla na ruku sadašnjem predsjednik Donaldu Trumpu.

CPB navodi da bi, ako kriza potraje tako dugo, došlo do pada BDP-a za 7,7 posto, a iduće bi godina rastao samo 2 posto.

4. 12 do 18 mjeseci (ili duže)

Vjeruje se da će znanstvenici uspjeti do proljeća iduće godine stvoriti cjepivo protiv COVID-19. Što će postaviti novi logistički problem: kako dovoljno brzo cijepiti stanovništvo. I za percepciju još važnije - kojim redoslijedom. Tko će prvi biti cijepljen - liječnici, ranjive skupine ili radno sposobno stanovništvo?

“Ako nećemo uspjeti izaći iz naših brloga niti nakon 12 mjeseci to će biti zato što je koronavirus toliko strašan i nepodudaran da bi mogao proizvesti “savršenu oluju virusne epidemije u kojoj se nikada više ne bismo mogli opustiti ", gotovo pa da prijeti Andrew Noymer, profesor javnog zdravstva na UC Irvine.

No, i u slučaju da se cjepivo ne pronađe, do tada će se već, smatraju ostali američki epidemiolozi, stvoriti kritična masa na bilo koji način imunih. Pa će se život gotovo sigurno ustaliti u novom normalnom.

CPB pak upozorava da bi u slučaju tako duge krize BDP ove godine pao za 7,3 posto, ali i iduće za 2,7 posto. O MJ

 

Komentari

Za objavu komentara morate biti prijavljeni.

Jeste li uživali u ovom članku? Budite informisani pridružujući se našem biltenu!

Povezano