Prenosi li se virus na cipelama, odjeći ili zrakom? Stručnjaci su odgovorili za New York Times

Čak i ako netko kihne iza vas ne znači da ćete se odmah zaraziti

Mnogi od nas boje se da ne unesu virus u svoje domove na odjeći, cipelama, pošti pa čak i novinama. NYT je kontaktirao stručnjake za zarazne bolesti kako bi odgovorili na neka pitanja o rizicima kontakta s virusom tijekom nužnih izlazaka iz kuće ili doticanja pošiljaka koje smo.

Stručnjaci se slažu da se oni koji prakticiraju socijalno distanciranje i tek povremeno odlaze u trgovinu ili ljekarnu, ne trebaju presvlačiti ili tuširati kada stignu kući. Ali uvijek, bez iznimke, treba odmah oprati ruke. Istina je da kihanje ili kašalj može kroz zrak potjerati kapljice virusa, ali većina kapljica će pasti na tlo.

MALE ČESTICE NEĆE ZAVRŠITI NA ODJEĆI

Studije pokazuju da bi neke male virusne čestice mogle lebdjeti u zraku otprilike pola sata, ali njih nećemo progutati i vjerojatno se neće sudariti s našom odjećom. “Kapljica koja je dovoljno malena da neko vrijeme pluta u zraku neće sletjeti na našu odjeću zbog aerodinamike,“ objašnjava dr. Linsey Marr s Virginia Techa i dodaje: “Kapljice su dovoljno male da se kreću oko našeg tijela i odjeće.”

“Najbolji način da to opišemo je da čestice slijede struje ili protok zraka oko neke osobe jer se krećemo relativno sporo. To je poput malih mušica ili čestica prašine koje se zabijaju u vjetrobransko staklo samo ako automobil ide dovoljno brzo. Ljudi se ne kreću dovoljno brzo da bi se to dogodilo”, objašnjava Marr.

“Kako se krećemo potiskujemo zrak na našem putu i guramo čestice dalje od sebe. Netko bi mogao govoreći pljuvati oko sebe velike kapljice koje bi morale biti dovoljno velike da ne slijede struje. Sporo kretanje tijela tjera čestice dalje od odjeće, pokazuje jednostavna fizika”, kaže Marr u nastavku.

MALI RIZIK ČAK I AKO NETKO KIHNE BLIZU

Ako prakticirate društveno distanciranje ne bi trebali biti zabrinuti onečišćenjem kose ili brade. Čak i ako vam je netko kihnuo blizu stražnje strane glave, svaka kapljica koja bi pala na vašu kosu malo vjerojatno bi bila izvor zaraze. Naime čak i kada bi kapljice tak u njima bi količina virusnih čestica već bila znatno manja.

“Nakon toga bi još trebali taknuti bilo koji dio svoga lica. Upravo zato što se sve to mota poklopiti rizik zaraze je vrlo nizak”, kaže dr. Andrew Janowski sa sveučilišta Washington.

ŠTO JE S PRENOŠENJEM NA ODJEĆI?

Pranje i čišćenje rublja bolesne osobe ne bi nam trebalo zadavati brigu. Rublje treba prati kao inače. Novi koronavirus je poput virusa gripe okružen masnom membranom koja je osjetljiva na sapun. Pranje i eventualno sušenje u sušilici je dovoljno za uklanjanje virusa ako je uopće na odjeći.

Virusi se mogu taložiti na odjeći i kretanjem otresati u zrak ali treba jako puno virusa da bi nam to postao problem. Izuzetak je ako ste u bliskom kontaktu s bolesnom osobom. Savjetuje se da se prilikom čišćenja nose rukavice i ne bi trebalo protresati posteljinu. Perite je na najvišoj temperaturi i osušite na isto tako visokoj.

Kod pranja, možete miješati odjeću bolesne i zdrave osobe. I ostavljanje rublja bolesne osobe sa strane na neko vrijeme smanjuje rizik jer će se virus osušiti i propasti. Ova vrsta virusa brže propada na tkaninama nego na tvrdim, čvrstim površinama poput čelika i plastike.

VIRUS MOŽE TRI DANA PREŽIVJETI NA PLASTICI

Većina onoga što znamo o tome koliko novi koronavirus živi na površinama dolazi iz važne studije objavljene u ožujku u New England Journal of Medicine. U idealnim uvjetima, može preživjeti do tri dana na površinama od tvrdog metala ili plastike, a do 24 sata na kartonu.

Studija nije proučavala tkanine. Ipak, većina stručnjaka smatra da istraživanje zadržavanja na kartonu, nudi odgovor o ponašanju na tkanini. Apsorpcijska, prirodna vlakna na kartonu uzrokuju da se virus brže suši nego na tvrdim površinama. Vlakna u tkanini vjerojatno imaju sličan učinak.

Studija o SARS-u iz 2005. godine daje dodatnu potvrdu. U toj je studiji testirano zadržavanje virusa na papiru i pamučnoj tkanini. Ovisno o koncentraciji virusa, trebalo mu je 5 minuta, tri sata ili 24 sata da postane neaktivan. Čak i kod visokog optrećenja na papiru i pamučnom materijalu brzo je izgubio zaraznost.

PRENOŠENJE NA PISMIMA I PAKETIMA

Rizik obolijevanja zbog rukovanja pismima i paketima je izuzetno nizak, samo teoretski. Ne postoje dokumentirani slučajevi da bi se netko razbolio zbog otvaranja paketa ili čitanja novina. No, to ne znači da treba odustati od mjera opreza. Nakon rukovanja novinama ili paketima, dobro operite ruke. Ili, da budete posve sigurni, ostavite pisma i pakete 24 sata prije nego njima rukujete.

Rizik obolijevanja ako izlazite prošetati je izuzetno mali ako se držite socijalnog distanciranja. Sve zarazne kapljice izdahnute vani brzo bi se razrijedile na otvorenom zraku pa koncentracije postaju neznatne. Stabilnost virusa vani je znatno kraća. Biti vani nije problem osim ako nije gužva. Ići u šetnju je sigurno i ne treba prati odjeću kada se vratite kući.

TREBA LI PRATI OBUĆU?

Cipele mogu sadržavati viruse i bakterije, ali to ne znači da su čest izvor zaraze. Studija iz 2008. godine pronašla je puno svega na potplatima cipela, uključujući i fekalne bakterije. Nedavno kinesko istraživanje pokazalo je da je polovica zdravstvenih radnika imala koronavirus na cipelama što nije neočekivano jer rade sa zaraženim pacijentima.

Neku obuću možete prati. Većinu ne možete pa ne trošite dezinfekcijske rupčiće na njih. Klice koje bi inače ostale na potplatu prenosite na ruke. Ako imate dijete koje se igra na podu ili člana obitelji s oslabljenim imunološkim sustavom, dom bez cipela je dobra ideja za opću higijenu. Znači, prije ulaska u svoj dom, skidajte cipele, nikada ne znate u što ste ugazili bez obzira na koronavirus.

 

Izvor: Telegram

Komentari

Za objavu komentara morate biti prijavljeni.

Jeste li uživali u ovom članku? Budite informisani pridružujući se našem biltenu!

Povezano