Pročitajte zbog čega moramo čuvati pčele

Pčele u ekosistemu imaju vjerovatno jednu od najvažnijih uloga. Osim što proizvode med, takođe doprinose ekosistemu na način da oprašuju biljke.

Evo samo nekoliko primjera hrane za čiju rasprostranjenost su zaslužne pčele: bademi, jabuke, kajsije, avokado, borovnica, indijski orah, kafa, brusnice, krastavac, patlidžan, grožđe, kivi, mango, orah, breskve, kruške, paprika, jagode, mandarine, lubenice...

Da li ste znali da postoji dvadeset hiljada vrsta pčela?

Drevni narodi su duboko shvatali ulogu pčele u prirodi. Spominjanje pčela seže još u davna vremena neolitika kada su naši preci na zidovima pećina, osim životinja, crtali i pčele. Američki Indijanci su još prije šest hiljada godina koristili med kao lijek i jelo. Tu su još i faraoni, te rimski vladari na čijim su grobnicama redovito bile naslikane pčele. Tu sitnu posvećenu životinju, iznimne inteligencije, poštovali su mnogi narodi.

Pretpostavlja se da pčele žive na planeti Zemlji oko 110 miliona godina, a danas raspoznajemo oko 20 hiljada vrsta.

Pčela je višestruko čudo prirode!

Osim što igra ulogu glavnog oprašivača, pčelu se može nazvati i čudom prirode, a njenom načinu života i inteligenciji se možemo diviti. Dobitnik Nobelove nagrade Karl Von Frisch otkrio je da pčele posjeduju memoriju za vrijeme i prostor, te da tu sposobnost koriste prilikom izgradnje nove košnice. Pri tome je bitno naglasiti da kod izgradnje košnice, proizvodnje meda ili bilo koje druge aktivnosti, pčelinja zajednica savršeno funkcioniše kao jedna cjelina. Nema nesuglasica ili svađa. Primjer savršene porodice. Ugledni naučnik ih je također uspio izdresirati da odlaze na hranjenje u određeno doba dana, te da nauče brojati do pet.

Sjajni posmatrači!

Kada lete u mraku, pčele su u mogućnosti lokalizirati tačno odredište cvijeta, nektara, te svih ostalih bitnih informacija. Pri tom zadatku ključne su dvije antene na njenom tijelu koje sadrže tri hiljade senzora. U divljini razlikuju oko 130 različitih mirisa, a tačnost pogađanja je izvanredna.

Pčele nam proizvode hranu i lijek

Otac medicine Hipokrat, smatrao je da su med, vazduh i voda lijek za sve ljudske tegobe. Iz vremena u kojem je živio javljaju se prvi pisani tragovi o primjeni pčelinjih proizvoda i pčelinjeg otrova u medicinske svrhe. Danas se taj način liječenja naziva apiterapija. Apiterapija koristi pčelinje proizvode kao što su polen, vosak, med i pčelinji otrov, kako bi došlo do izlječenja određene bolesti. Apiterapija se pokazala uspješnom kod liječenja kašlja, predmenstrualnog sindroma, herpesa, visokog kolesterola i prehlade, a vjeruje se da je uspješna i kod osteoartritisa, alergija i multiple skleroze.

Opasnost od izumiranja

Posljednjih nekoliko desetljeća u svijetu se pojavljuje fenomen pod nazivom “poremećaj raspada kolonija”, colony collapse disorder (CCD). Radi se o misterioznom nestajanju pčela kao vrste. Naučnici sumnjaju da je za ovaj problem zaslužna grupa pesticida pod imenom neonikotinoidi, koji su se počeli koristiti u poljoprivredi devedesetih godina prošlog vijeka. Danas upravo insekticidi te vrste spadaju među najčešće korištene. Smatra se da hemikalije iz pesticida uzrokuju smrt, a u blažem slučaju gubitak orijentacije kod pčela pri čemu se izgube, te umiru daleko od kolonije. Ovo automatski znači raspadanje košnice jer u nju pristiže manje hrane.

(Mreža mira)

Komentari

Za objavu komentara morate biti prijavljeni.

Jeste li uživali u ovom članku? Budite informisani pridružujući se našem biltenu!

Povezano