Ruski embargo na žitarice je znak upozorenja

Rusija, već nekoliko godina najveći izvoznik žitarica u svijetu, privremeno je prekinula snabdijevanje svjetskog tržišta žita. Zamrzavanje izvoza uslijedilo je sa najavom: Moskva je već krajem marta odlučila da na samo sedam miliona tona ograniči prodaju pšenice, raži, ječma i kukuruza - od aprila do kraja juna. Ograničenje se odnosi na zemlje van Euroazijske ekonomske unije, piše Deutsche Welle.

- To dovodi do daljeg nedostatka hrane na svjetskom tržištu, upozorava Andrej Gurkov.

Kvota je iscrpljena krajem aprila. Prodaja u inostranstvu je sada posebno privlačna za ruske poljoprivredne kompanije, s obzirom na rast cijena žita na svjetskom tržištu i slabu rublju. Upravo iz tog razloga, izvoz je bio ograničen kao predostrožnost: ruska vlada želi da zaštiti domaće tržište od rastućih cijena hljeba i mogućih nestašica.

Takvo miješanje države u tržište je razumljivo u vremenima velike nesigurnosti zbog pandemije korone i opravdano iz domaće perspektive. Prije nekoliko sedmica, azijske zemlje, kao što su Vijetnam i Kina, također su ograničile izvoz pirinča.

Međutim, za rusku ekonomiju i državni budžet, ovo zamrzavanje izvoza znači dalji gubitak hitno potrebne devizne zarade, koja ionako naglo opada. Ruske kompanije i potrošači veoma su zavisni od uvoza najrazličitijih roba. Nasuprot tome, izvoz se zasniva na samo tri stuba: sirovine, oružje, žitarice. Cijena nafte je katastrofalno niska, cijena gasa također. U vrijeme korone ni novi tenkovi ni rakete nisu baš veliki hit. Sada Rusija mora da se odrekne i deviza od prodaje žitarica.

Ruska centralna banka procjenjuje da će prihodi od izvoza pasti za 40 procenata sa 419 milijardi dolara prošle godine na 250 milijardi 2020. i da će ostati ispod nivoa 2019. godine čak i 2022. godine. Još gore bi bilo ako cijene nafte budu niže od predviđenih i Moskva bude morala da produži zabranu izvoza žitarica za još nekoliko mjeseci.

To je sasvim moguće, jer meteorolozi već upozoravaju da bi 2020. mogla biti najtoplija godina od kada se mjeri temperaura, ili jedna od pet najtoplijih. U zemljama koje uzgajaju puno žitarica, uključujući Njemačku, zemlja je ionako već suha. Žitnica Rusije, njen evropski jug, također se žali na premalo kiše.

Dakle, ukoliko bude suše i žetva loša u godini korona-krize, Moskva će vjerovatno produžiti zamrzavanja izvoza. Posljednja velika ruska zabrana izvoza pšenice trajala je punih deset i po mjeseci: od 15. avgusta 2010. do 30. juna 2011. Ako bi se nešto slično sada ponovilo, to ne bi uticalo samo na ruski devizni budžet.

Jer duže odsustvo najvećeg izvoznika pšenice nesumnjivo bi dovelo do manjka ponude hrane na svjetskom tržištu. Pogotovo ako bi i ostali proizvođači poljoprivrednih proizvoda morali da pribjegnu zamrzavanju izvoza. Za bogatije zemlje pogođene recesijom korone, to bi značilo porast troškova života. Međutim, za siromašne i najsiromašnije zemlje posljedica bi bila - glad. Ta glad, kako UN sve više upozorava, mogla bi pod okolnostima pandemije poprimiti „biblijske razmjere".

A glad je uvek društveni eksploziv. Prema mišljenju većine stručnjaka, ruski embargo na pšenicu iz 2010. godine bio je jedna od onih kapi koje su prelile čašu nezadovoljstva u zemljama Bliskog Istoka i dovela do pobuna i revolucija koje su kasnije nazvane „Arapsko proljeće". Ti potresi su imali brojne ozbiljne posledice: za Evropu, između ostalog, izbegličku krizu bez presedana, za Rusiju, učešće u dva rata - zvanično u Siriji i nezvanično u Libiji.

Sadašnji, privremeni ruski embargo na pšenicu, stoga, treba shvatiti kao znak upozorenja. Nažalost, ništa se ne može promijeniti, ali barem treba biti svjestan mogućih posljedica. I naravno, treba se nadati da će Rusija ove godine imati bogatu žetvu i da će se uskoro vratiti na svjetsko tržište kao veliki liferant žita. To bi bio najbolji scenario - za sve.

(B92)

Komentari

Za objavu komentara morate biti prijavljeni.

Jeste li uživali u ovom članku? Budite informisani pridružujući se našem biltenu!

Povezano